Prezime Pejić

Ažurirano: 30. studenoga 2011. 12:50

Zemljopis

Pejići pripadaju mjestu Sovići a koji pripadaju općini Grude, županiji Zapadnohercegovačkoj, entitetu Federaciji BiH. Zemljopisne koordinate su 43°24′N 17°20′E. S istočne strane graničimo s prezimenom Bošnjak a sa zapadne strane s prezimenom Šimić. Prema podacima od prošle godine (2010.) u Sovićima je naseljeno oko 2.700 stanovnika u oko 700 obitelji. ¹

 

Motivacija prezimena Pejić

Pejić ← Pejo ( ←Petar / V. Petrović)

Ovo prezime je patronimičkog postanka a iz grupe svetačkih i kršćanskih.

 

 

Podrijetlo

Pejići su najčešće Hrvati, dobrim dijelom iz Bosanske krajine i Hercegovine (Sovići). Podjednako ima i Srba Pejića u BiH (tuzlanske regija i u RS). Razmjerno najviše Pejića u proteklih sto godina rođeno je u Bosni (Posavina, regija Tuzla i regija Banja Luka). U Hrvatskoj danas živi oko tri tisuće Pejića u više od tisućusto domaćinstava (101. prezime prema brojnosti). Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno tristo, pa se njihov broj do danas višestruko povećao.²

 

Migracija

Glavni migracijski pravci Pejića u prošlom stoljeću u Hrvatskoj zabilježeni su iz Tuzle (BiH) i Dervente (BiH) u Zagreb te iz Bosanskog Šamca (BiH) u Županju. U BiH migracijski pravci se bilježe iz Hercegovine u Bosnu a najviše poslije prvog i drugog svjetskog rata. Hercegovinu je 1917. pogodila prava katastrofa: umiranje od gladi. Uzroka je bilo nekoliko: višemjesečna suša, odlazak muškaraca u rat, nedovoljna pomoć države u hrani (aprovizacija) i oduzimanje stoke (rekvizicija) za potrebe vojske. Župnici su slali izvješća mostarskom biskupu i provincijalu o stotinama umrlih u njihovim župama. Primjerice, fra Srećko Škorput, župnik u zamjeni u župi Drinovci, piše u svom izvješću: "Narod ove župe Drinovačke kao i cijele Bekije danas se nalazi u skrajnosti. Kao u jesen kad lišće s gore pada tako i ovaj narod umire od gladi. Vas je gotovo narod u rasulu. Grozne su to muke. Župnik ovomjesni fra Veselko Milas otišao je preko Bosne tražiti hranu, te ga još nema. Drop, kora od kljenovine i šišarice (tj. sjeme od divlje drače) mlije se i jede. Narod nije u stanju ni iz kuće izaći od gladi. Ja dijelim i mučim se ali nemam što. Već su mi dvojica umrla bez sv. sakramenata..." ³

Prema Ljudevitu Krajačiću, koji je, najvjerojatnije, iznio statistike Središnjeg zemaljskog odbora iz Zagreba, iz BiH -e je zbrinuto 12.270 djece u Slavoniji.

Zabilježeni su odlasci u emigraciju u prekooceanske zemlje (najviše u južnu i sjevernu Ameriku) u potrazi za kruhom. Kao i mnogi i + Dragan je bio otišao u Ameriku poslije prvog svjetskog rata i nakon nekoliko godina se vratio. Nekoliko puta sam čuo priču od Tomice (Tome) Pejić "Ćukić" o zgodama kad se Dragan vratio iz Amerike pa svojoj ženi pričao nekoliko riječi na engleski pred djecom iz sela kojima je to bilo jako zanimljivo.

 

Rasprostranjenost

Pejići su prisutni u svim hrvatskim županijama (RH), u ukupno 230 općina i 376 naselja, pretežito u urbanim sredinama (59%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (550), Rijeci (100), Županji (100), Osijeku (80) i u Splitu (80).

U BiH najviše se Pejića nalazi u Tuzli, Posavini, Banja Luci, Bjeljini i u Grudama. U cijeloj BiH Pejića ima oko 1250 domaćinstava i oko 5000 osoba.

 

Prvi put se spominje Pejić

Prvi pisani dokument u kojem smo pronašli da se spominje prezime Pejić u Sovićima je popis krizmanih osoba od 14. 08. 1742. krizmao je poimenice biskup Pavao Dragićević u Gorici spominjući Martina i Jozu (m) Pejić.

Prema navodima matičara u Sovićima (gospodina Vlade Boguta), koji sustavno istražuje povijest prezimena i rodoslovlja, prezime Pejić se (uopće) prvi put spominje 04. 10. 1663. u Makarskoj gdje je Nikola Pejić bio kum na krštenju Frani sinu Luke Brkanovića i žene Lucije. A sve je to zapisano u:

Matica krštenih 1662. – 1697. Franjevačke župe redni broj 9/1663.

Preveo Nikola Mandić (koji je izbjegao iz Bosne radi rata i nastanio se u Makarskoj i pomagao u prevođenju knjiga).

 

A tražeći podatke iz našeg stabla  pronašli smo da se Pejić spominje uz prezime Božičić (Boxicich) a vezano za Miju Pejića rođenog 28.09.1839. koji je oženio Ivu r. Zorić.

Gospodinu Vladi Bogutu veliko i iskreno hvala na pomoći u prikupljanju našeg rodoslovlja.

  

 

 

 

 

 

 

______________________

¹ www.wikipedija.com

² www.imehrvatsko.org

³ fra Marinko Šakota, UZOR fra Didak Buntić, 2010.