Popis starješina i njihove djece u Sovićima u 18. stoljeću

Ažurirano: 30. studenoga 2011. 13:16

Puna četiri stoljeća Bosnu i Hercegovinu je u vrijeme otomanske vlasti napuštalo katoličko stanovništvo i odlazilo u krajeve koji su bili pod mletačkom ili austrijskom upravom. Napuštanje pradjedovskih ognjišta bilo je intenzivno u prvim stoljećima turske vlasti, od sredine 15. pa sve do kraja 17. stoljeća. Uglavnom je bježalo hrvatsko stanovništvo koje je živjelo u vrlo teškim uvjetima, obilježenima siromaštvom i sveopćom obespravljenošću. Stalna iseljavanja, pojedinačna i skupna, dovela su do toga da su hrvatske zemlje Bosna i Hercegovina zamalo ostale bez Hrvata.

Podaci o njihovu broju do sredine 18. stoljeća vrlo su nepotpuni i statistički neuporabljivi.

Za povijesnu demografi ju i povijesnu antroponimiju napose su nezaobilazni popisi bosanskohercegovačkih vjernika - katolika što ih je načinio biskup fra Pavao Dragićević 1741. - 1743. i fra Marijan Bogdanović 1768.¹ Oni su samo jedan od plodova kanonskih pohoda spomenutih biskupa kojom prigodom su popisane sve starješine kućanstva s pripadajućim brojem članova po naseljima i župama. Iako su oba biskupa na tim pohodima svojim vjernicima, između ostaloga, udjeljivali sakrament svete krizme, samo je biskup Dragićević krizmanike i njihove kumove poimence i popisao.

Zahvaljujući našem povjesničaru dr. fra Dominiku Mandiću, koji je pronašao u papinskom arhivu u Rimu dva popisa svih mjesta i župa u Bosni i Hercegovini polovicom 18. stoljeća, imamo podatke o brojnosti pučanstva te nositelje („starješine“) obiteljskih domova („zadruga“).

U popisu navedena su imena i prezimena kućnih domaćina te broj kućne čeljadi (odraslih, pričešćenih i djece).

Biskup fra Pavao Dragićević pohod svome vikarijatu započeo je 15. listopada 1741. U Livnu, a završio 16. lipnja 1743. vizitirajući Kreševo. Iz sigurnosnih razloga nije se usudio ići u Sarajevo i župu Vodičevo na austrijskoj granici pa je tamo poslao svoje izaslanike fra Bonu Benića, odnosno fra Petra iz Jajca. Podatke prikupljene pri pohodu sredio je biskupov tajnik fra Mato Marčinkušić (ili Martinčević) i pretočio ih u izvješće koje je biskup pregledao, ispravio i 29. veljače 1744. potpisao. Nakon toga dostavio ga je nadbiskupu Vicku Zmajeviću koji ga je 24. travnja s popratnim pismom proslijedio u Rim.

Franjevačka provincija Bosna Srebrena imala je u vrijeme biskupovanja fra Pavla Dragićevića na prostoru od Save do Dalmacije dvije biskupije – duvanjsku i bosansku i zajedničkoga biskupa sa sjedištem u fojničkom samostanu. Cijelo to područje je bilo podijeljeno na 31 župu (Bagna Luca, Biach, Biela, Brocino, Commussina, Cotor, Cressevo, Dobralin ili Vodicevo, Dobretichi, Drinovzi, Duvno, Foiniza, Ivanscha, Jaize, Lassva, Livno, Maidan, Mostar, Mostarsco Blato, Pecnich, Posusie, Rama, Saraevo, Scopie, Solli, Strepzi, Suttisca, Vares, Vegliazi, Vellica i Xepce).

Iza imena slijede tri broja: prvi označava broj odraslih, drugi broj djece, a treći ukupan broj članova određene obitelji.

 

 

Aiducovich, Antonius – 4, 0; 4

Bagarich, Thomas – 4, 1; 5

Bischo, Andreas – 3, 2; 5

Bischo, Bartolomeus – 10, 3; 13

Boban, Stephanus – 6, 2; 8

Boguth, Marcus – 4, 2; 6

Bradviza, Micheal – 4, 5; 9

Cordich, Joannes – 4, 0; 4

Cordich, Stephanus – 4, 3; 7

Grizegl, Hieronymus – 11, 3; 14

Grizegl, Mattheus – 4, 0; 4

Loncar, Andreas – 6, 5; 11

Mandich, Michael – 2, 4; 6

Mendes, Michael – 2, 4; 6

Oparxen, Nicolaus – 3, 2; 5

Parlich, Michael – 8, 3; 11

Svarzich, Nicolaus – 5, 2; 7

Tuzachovich, Georgius – 4, 4; 8

Tuzachovich, Paulus – 5, 5; 10

Vlasich, Andreas – 5, 2; 7

Vlasich, Elias – 7, 3; 10

Vlasich, Georgius - , 0; 3

Vlasich, marianus – 3, 3; 6

Vlasich, mattheus – 9, 6; 15

Vlasich, Natalis – 5, 0; 5

Vlasich, Nicolaus – 3, 3; 6

Vlasich, Stephanus – 2, 2; 4

Zvitkovich, Antonius – 7, 1; 8

 

 

               Od.       Dj.     Uk.     Ob.

21-3       142       73     215      29

 

U izvještaju biskupa Pavla Dragićevića 1743. Sovići su upisani pod "Dunichi". I danas jedan predio Sovića nosi naziv Dunići.²

 

 

POPIS KRIZMANIH I NJIHOVIH KUMOVA

 

Die 14. septembris 1742

In villa Goriza recurrente festo Exaltationis Sanctae Crucis Illmus, ac Reuerendissimus D. Episcopus, et Vicarius noster Aplicus in Ecclesia olim ad honorem S. Stephani Protomartyris erecta, cuius parietes modo integri tantum extent, qui etiam breui resolutionem sui minantur, Missa, et concione populo absolutis, Sacro Chrysmate perunxit hos, quorum nomina sunt:

/U selu Gorici na svetkovinu Uzvišenja Svetog Križa Presvijetli i prepoštovani Gospodin i naš Apostolski Vikar u crkvi nekoć podignutoj u čast svetog Stjepana Prvomučenika, čiji samo zidovi čitavi strše i prijete uskorom urušavanju, održavši puku misu i propovijed, krizmao je poimenice:/

 

	Confirmati Krizmani	Parvuli Djeca
1. Georgius Bobanovich (Jure Bobanović)	4	3
2. Nicolaus Bobanovich (Nikola Bobanović)	4	6
3. Martinus Peich (Martin Peić)	4	-
4. Joseph Peich (Jozo Peić)	11	8
5. Marianus Vlassich (Marijan Vlašić)	3	-
6. Antonius Vlassich (Ante Vlašić)	3	-
7. Elias Vlassich (Ilija Vlašić)	9	3
8. Joannes Vlassich (Ivan Vlašić)	3	-
9. Jacobus Vlassich (Jakov Vlašić)	2	2
10. Simon Vlassich (Šimun Vlašić)	3	3
11. Jacobus Soldich (Jakov Soldić)	7	2
12. Antonius Grizeglevich (Ante Grizeljević)	10	2
13. Nicolaus Grizeglevich (Nikola Grizeljević)	10	8
14. Nicolaus Soldich (Nikola Soldić)	3	3
15. Jacobus Matich (Jakov Matić)	3	3
16. Jacobus Bradviçich (Jakov Bradvičić)	4	2
17. Joannes Tuzakovich (Ivan Tucaković)	3	3
18. Georgius Tuzakovich (Jure Tucaković)	3	-
19. Stephanus Pavlovich (Stipan Pavlović)	7	1
20. Laurentius Zvitkovich (Lovro Cvitković)	4	3
21. Andreas Bogutovich (Andrija Bogutović)	3	2
22. Franciscus Cnezovich (Frano Knezović)	5	2
23. Nicolaus Cnezovich (Nikola Knezović)	3	4
24. Stephanus Pavlovich (Stipan Pavlović)	2	2
25. Stephanus Cnezovich (Stipan Knezović)	2	-
26. Jacobus Biskich (Jakov Biškić)	6	4
27. Andreas Biskich (Andrija Biškić)	4	-
28. Nicolaus Philipovich (Nikola Filipović)	8	4
29. Franciscus Maich (Frano Maić)	3	1
30. Th omas Bussich (Tomo Bušić)	8	5
31. Stephanus Dabrovich (Stipan Dabrović)	5	1
32. Michael Pleich (Mijo Pleić)	5	2
33. Stephanus Galich (Stipan Galić)	4	1
34. Stephanus Cargnich (Stipan Karnjić)	2	1
35. Franciscus Cargnich (Frano Karnjić)	5	1
36. Simon Sessinovich (Šimun Sešinović)	2	3
37. Joannes Maçarich (Ivan Makarić)	5	-
38. Jacobus Pleich (Jakov Pleić)	5	2
39. Matthaeus Cargnich (Mate Karnjić)	5	2
40. Andreas Bilopetich (Andrija Bilopetić)	2	4
41. Gaspar Mandesevich (Gašpar Mandešević)	2	3
	-----------	---------
	187	97

 

 

 

Zbog bolesti biskup Dragićević je umirovljen na vlastiti zahtjev 27. listopada 1765. Za novoga biskupa bilo je više kandidata. Kongregacija za propagandu vjere odlučila se je 28. srpnja 1767. godine za fra Marijana Bogdanovića. On je na dužnosti bosanskoga apostolskoga vikara bio samo četiri godine jer je umro u kreševskom samostanu 7. siječnja 1772. godine. Sljedeće godine u fojničkom samostanu je umro i stari biskup Dragićević (24. veljače 1773.).

Biskup Bogdanović je poslao Kongregaciji za Propagandu vjere u Rim dva izvješća. U prvom (o kojem ćemo ovdje i mi pisati), poslanom 20. ožujka 1769. opisuje pohod župama BiH u vremenu od 27. svibnja do 9. prosinca 1768. god. To izvješće donosi popis svih glavara obitelji s brojem članova. Prema tome izvješću u BiH su bile 32 župe, 7128 katoličkih kuća u kojima je bio nastanjen 61061 katolik (39073 odrasle osobe i 20988 djece).

Iako je vrijeme Bogdanovićeva biskupovanja bilo kratko, ipak je uspio uraditi mnogo, njegov rad u vjerskom i kultrunom pogledu bio je plodan i značajan. Bogdanovićev popis katolika i izvješće o vizitaciji nalaze se u vatikanskom arhivu u Rimu među spisima kongregacije za propagandu vjere koje je ona zaprimila u srpnju 1769. godine.

Bogdanovićeva vizitacija je bila znatno kraća od Dragićevićeve. Za biskupa je posvećen u Stonu 27. svibnja 1768. godine. Uskoro je u posuškoj župi započeo svoju vizitaciju, a završio ju u sarajevskoj 9. prosinca 1768. godine. Na putu ga je pratio njegov tajnik fra Josip Tomić koji je do 20. ožujka 1769. obradio sve materijale i dokumentaciju župnika.

Bosanska biskupija je u vrijeme biskupovanja fra Marijana Bogdanovića imala 32 župe (Bagna Luca, Biach, Biela, Blato, Brotgno, Commussina, Cotor, Cressevo, Dobretichi, Drinovzi, Duvno, Foiniza, Ivanska, Jaizze, Lassva ili Travnik, Livno, Maiden, Mostar, Podvuciak, Posussje, Ramma, Rosko Poglie, Saraevo ili Saraglio, Skopie, Solli, Strepzi, Suttisca, Vares, Veglazi ili Globuski, Velika, Vodicevo i Xepce). Odrasle su osobe označene kraticom M. (lat. Magnus – velik; dakle odrasla osoba), a djeca kraticom P. (lat. Parvulus – malen; dakle dijete). Iza popisa starješina svih obitelji u naselju slijedi zbroj odraslih i posebno zbroj djece.

Ispred imena naselja nalazi se kratica c. (civitas – grad), o. (oppidum – utvrđeni grad) i v. (villa – selo). Gradova je 14. Ostala naselja u rukopisu imaju status sela.

Bosansko-hercegovačka hrvatska prezimena sredinom 18. stoljeća još nisu bila ustaljena, mnoga su od njih u odnosu na prethodni popis (1741.) u znatnoj mjeri izmijenjena tako da su nesufigirana dobila tvorbene nastavke, a sufigirana ih izgubila (npr. Arar – Ararevich – Arar, Paragich – Paragichovich – Paragich). Tek će stalni zapisi i vođenje matičnih knjiga rođenih od 1797. godine naovamo stabilizirati imenske formule u kojima će patronim postati stalni, nasljedni i nepromjenjivi identifikacijski znak.

Iza imena slijede tri broja: prvi označava broj odraslih, drugi broj djece, a treći ukupan broj članova određene obitelji.

 

 

 

Bilopetich, Andreas – 2, 4; 6

Biskich, Andreas – 4, 0; 4

Biskich, Jacobus – 6, 4; 10

Bobanovich, Georgius – 4, 3; 7

Bobanovich, Nicolaus – 4, 6; 10

Bogutovich, Andreas – 3, 2; 5

Bradvicich, Jacobus – 4, 2; 6

Bussich, Thomas – 8, 5; 13

Cargnich, Franciscus – 5, 1; 6

Cargnich, Matthaeus – 5, 2; 7

Cargnich, Stephanus – 2, 1; 3

Cnezovich, Franciscus – 5, 2; 7

Cnezovich, Nicolaus – 3, 4; 7

Cnezovich, Stephanus – 2, 0; 2

Dabrovich, Stephanus – 5, 1; 6

Galich, Stephanus – 4, 1; 5

Grizeglevich, Antonius – 10, 2; 12

Grizeglevich, Nicolaus – 10, 8; 18

Macarich, Joannes – 5, 0; 5

Maich, Franciscus – 3, 1; 4

Matich, Jacobus – 3, 3; 6

Mendesevich, Gaspar – 2, 3; 5

Pavlovich, Stephanus – 7, 1; 8

Pavlovich, Stephanus – 2, 2; 4

Peich, Joseph – 11, 8; 19

Peich, Martinus – 4, 0; 4

Philipovich, Nicolaus – 8, 4; 12

Pleich, Jacobus – 5, 2; 7

Sessinovich, Simon – 2, 3; 5

Soldich, Jacobus – 7, 21; 9

Soldich, Nicolaus – 3, 3; 6

Tuzakovich, Georgius – 3, 0; 3

Tuzakovich, Joannes – 3, 3; 6

Vlassich, Antonius – 3, 0, 3

Vlasich, Elias – 9, 3; 12

Vlasich, Jacobus – 2, 2; 4

Vlasich, Joannes – 3, 0; 3

Vlasich, Marianus – 4, 1; 5

Vlassich, Simon – 3, 3; 6

Zvitkovich, Laurentius – 4, 3; 7

 

 

             Od.       Dj.     Uk.     Ob.

20-6     187     97     284     41

 

Ovo je popis starješina obitelji u Sovićima 1768. godine koji su dio župe Posušje. Ukupno je u Sovićima tada bilo 284 stanovnika.

 

 

 

_________________

¹ Milan Nosić, Bosansko-hercegovačka hrvatska prezimena, HFD, Rijeka 2000.

² Sovići i Gorica u Bekiji, br. 1, 1989.